Glavni izbornik
Ostali ku?ni ljubimci
Savjeti za vlasnike
Newsletter

Ukoliko elite da Vas obavjetavamo o svim akcijama i novostima, upiite se na nau mailing listu i bude prvi koji ?e doznati za akcije!
AKCIJA U AVI !

infectionZbog sve ve?eg broja ma?aka oboljelih od FELV i FIV-a, nudimo Vam akcijsku cijenu testiranja od samo 120kn za obje bolesti! Vie o akciji ...

old-dog1Jednako kao to se brinete za svoje zdravlje, brinete se i za zdravlje svog ljubimca. Va 8-godinji ljubimac i dalje tr?kara po livadi, tamani klopu i uiva u igri sa lopticama, ali jeste li stvarno sigurni da je 100% zdrav? Vie o sistematskom ...

abandoned_cat_kittens1-500Naalost, svake godine svjedoci smo sve ve?em i ve?em broju izba?enih ma?i?a na cestu, koji u ve?ini slu?ajeva zavravaju tragi?no, pod kota?ima automobila ili uginu od bolesti. Kako bi smanjili broj neeljenih ma?i?a u prolje?e, cijeli 11. mjesec snizili smo cijenu sterilizacije i kastracije ma?aka!

 
Cijeli listopad pripremili smo za Vas posebnu akciju BESPLATNOG pregleda usne upljine za pse, ma?ke i glodavce! Vie o akciji...
Who's Online
Trenutno aktivnih Gostiju: 7 
AVA FanBox-LikeBox
Home Upoznajte ma?ke

PostHeaderIcon Upoznajte ma?ke

AddThis Social Bookmark Button


mackaDoma?a ma?ka
je malimesoderiz porodicema?aka. Prvobitno potje?e od afri?ke divlje ma?ke, a ivi uz ljude ve? oko 3.500 godina. Postoji veliki broj raznih pasmina doma?ih ma?aka, rasnih i obi?nih, ali postoje i bezrepe ma?ke, kao i ma?ke bez dlake zbogmutacija. Danas su priznate 32 pasmine ma?aka sa otprilike 4000 varijacija.

Naziv doma?a ma?ka koristi se za sve ma?ke koje manje-vie "dobrovoljno" ive u direktnom kontaktu sljudima i smatra se da su se svojevoljno pripitomile jer su u blizini ljudskih nastambi lako dolazile do plijena (kao to su mievi).

One su vjeti grabljivci i veoma su inteligentne ivotinje. Neke od njih se mogu nau?iti (katkad mogu nau?iti i same) pokretati jednostavnije mehanizme, poput kvake na vratima ili ru?ice na vodokotli?u.

Ma?ke koje ive u grupama koriste kombinaciju glasova i govora tijela za me?usobno sporazumijevanje.

Divlje ma?ke koje ive u urbanoj sredini ?esto ive samo dvije godine ili manje. Uobi?ajeni ivotni vijek za populaciju ma?aka bez ljudske panje i njege je razli?it, ovisno o spolu ma?ke, tako da ivotni vijek u mujaka iznosi 1,4 do 3,2 godine, a u enki 3,3 do 4,2 godine.

Iako ma?jaosjetila mirisa i sluhavjerojatno nisu toliko razvijena, kao npr. kod mia, u mnogim situacijama su bolja od ?ovjekovih. Ona zajedno sa njenim visoko razvijenim osjetilimavida, okusa i dodira ?ine ma?kusisavcem sa izvrsnim sposobnostima. Velikeo?iokrenute prema naprijed omogu?uju joj dobar osje?aj za prostor i vrlo to?nu procjenu udaljenosti, a naro?ito dobro registriraju brzo kretanje.

Osjetilo mirisa doma?e ma?ke je ?etrnaest puta ja?e od ?ovjekovog, a u nosu imaju dvostruko vie stanica za miris od ljudi, to zna?i da mogu nanjuiti predmete koje ?ovjek ina?e i ne osje?a.

Ma?ke imaju mnogo jakih dla?ica koje su posebno izraene u ?etiri reda iznad gornje usne ("brkovi"), po nekoliko na svakom obrazu te, zatim, kao ?uperci iznad o?iju i ?ekinje na bradi.

Brkovi pomau ma?ki oko navigacije i osje?aja. One mogu otkriti veoma male promjene u zraku koje ukazuju ma?ki na stvari koje ne vidi.

makaMe?u svim ivotinjama imaju najbolji osje?aj ravnotee. Kod pada s visine od 2-3 m iz bilo kojeg poloaja ?e se okrenuti nogama prema dolje prije nego ispruenih apa dosko?i na podlogu. Pri tome joj rep slui kao kormilo.

Ma?ke prikupljaju snagu spavanjem vie od ve?ine drugih ivotinja, naro?ito dok rastu. Trajanje spavanja za vrijeme dana varira, obi?no 1216 sati, a u prosjeku 1314. Neke ma?ke mogu spavati ?ak 20 sati dnevno.

Zbog njihove no?ne prirode, kod ma?aka predve?er dolazi do pove?ane hiperaktivnostii elje za igrom koje neki nazivaju "ve?ernje ludilo", "no?no ludilo" ili "ludi sat".

Ma?ke imaju veliku sposobnost u?enja i sje?anja koje koriste prije svega za informacije koje su im od neke koristi. Tu spadaju prije svega njena najdraa hrana, mjesto na kojem stoji posudica s vodom i ma?ji toalet, najudobnije mjesto za spavanje i mjesto na kojem stoji njena najmilija igra?ka. Osim toga, vrlo brzo otkriju kako se trebaju ponaati da ?ovjeka pridobiju da uradi ono to one ele, pa se tako posebno dobro odazivaju na svoje ime kad je vrijeme obroka.

Ma?ke su poznate po svojoj ?isto?i, a na?in njihova ?i?enja uklju?uje lizanje vlastitog krzna. Njihova slina je "sredstvo" za ?i?enje, ali ona kod ljudi moe izazvati alergiju.

Neke od ma?aka povremeno iskaljavaju krznene loptice koje se nagomilaju u njihovim elucima kao posljedica svakodnevnog ?i?enja. To se moe sprije?iti posebnom ma?jom hranom i lijekovima koji olakavaju izbacivanje krzna. Ma?ke su prili?no zdrave ivotinje, ali ma?ka moe predstavljati rizik od zaraze toksoplazmozom, bolesti ma?aka koja je opasna za trudnicei ljude sa oslabljenim imunitetom. ?ak je otprilike 60% ljudi izloeno toksoplazmom, koja sama po sebi u zdravih ljudi nije opasna. Ve?ina ljudi koji su tokom ivota imali kontakte sa ma?kama, vrlo vjerovatno su je i preboljeli, niti ne znaju?i, jer simptomi nalikuju simptomima gripe. Ukoliko planirate trudno?u ili ste trudni, a imate ma?ku, obavezno ma?ku dovedite k veterinaru, koji moe dijagnosticirati dali je Vaa ma?ka zaraena toksoplazmozom, te ukoliko je preporu?iti lije?enje.

Ma?ke su izraziti individualisti. One same odre?uju gdje i u ?ijem drutvu ?e provoditi svoje vrijeme, i vrlo teko im se moe neto nametnuti. Ma?ka je samostalna i snalaljiva ivotinja, istovremeno je umiljata i njena, privrena a nezavisna. ?as je nemilosrdni lovac, ?as zaigrani ma?i?. Ma?ka je sve ove suprotnosti pomirila u sebi i to najvie oduevljava ljubitelje ma?aka.Za razliku od pasa, ma?ke se ne moe trenirati, premda poneke ma?ke, podmi?ene hranom, znaju izvravati jednostavnije naredbe vlasnika, ali samo KADA i AKO to one ele. Mogu ivjeti na otvorenom, premda im u tom slu?aju prijeti pove?ana opasnost da ?e nastradati u prometu, ili zatvorene u ku?i ili stanu. Za razliku od psa, ma?kama ne treba etnja, ve? je dovoljna kutija sa pijeskom za nudu, te poneka igra?ka za zabavu.

Ma?ke obi?no spolno sazrijevaju u estom mjesecu ivota i tada se prvi put "tjeraju", a unutar razdoblja tjeranja plodne su obi?no pet do est dana. Dok se tjera, ma?ka se neprekidno trlja o predmete, valja se po podu i die stranjicu u vis. Ako se u tom razdoblju ne pari s mujakom, nakon oko tri tjedna ponovo ?e se tjerati. Kako bi ma?ki pruili miran, zdrav i dug ivot, trebalo bi ju to prije sterilizirati. To se obi?no radi u 6.mj. ivota. Time ?emo sprije?iti nekontrolirano razmnoavanje ivotinja, sprije?iti da potomci ma?aka do?u u krive ruke ili lutaju, obolijevaju i stradavaju ali ?emo sprije?iti i razne bolesti izazvane neprirodnim suzdravanjem od parenja. Ako nisu sterilizirani, muki ma?i?i ozna?avaju svoj teritorij urinom, skloni su skitnji i tuku se s drugim ma?orima te ?esto u tim borbama stradavaju. Neodgovorno je pustiti nekastriranog ma?ka da nesmetano luta izvan ku?e jer rezultat njegovog izleta moe biti novo leglo lutalica. U deset godina, od jednog legla, moglo bi nastati 40 milijuna ma?aka! Evo kako: enke se u prosjeku spolno aktivne 10 godina, po dva legla godinje. Ako u prosjeku preivi 2.8 ma?i?a po leglu, nakon godine dana brojka preivjelih lutalica raste na 12, nakon dvije na 68, nakon osam godina to je 2 423 316 ma?aka, a nakon deset godina preko 80 milijuna!

Dakle, sterilizacija je optimalno rjeenje za Vas i Vau ma?ku, kako bi joj pruili kvalitetan ivot, i sprije?ili stvaranje lutalica.

Ažurirano ( Utorak, 27 Rujan 2011 09:13 )

 
AddThis Social Bookmark Button

perzijskaPerzijska ma?ka oduvijek je smatrana kraljevskom ma?kom. Trae?i po?etak slave perzijskih ma?aka, potrebno je vratiti se u prolost;u vremena kad je srednjoazijska dugodlaka ma?ka bila neprocjenjivo vrijedna miljenica isto?nja?kih vladara. Bilo je to doba kad su pustinjske karavane putovale kroz prostranstva sredinje Azije nose?i na zapad rijetke orijentalne za?ine, svilu i dragulje, i kad su, kako je slikovito opisao jedan ameri?ki felinolog, koare na le?ima deva skrivale jedno jo ve?e blago - dragocjenu dugodlaku ma?ku.

Iako pravo podrijetlo perzijske ma?ke ostaje donekle nepoznato, znanstvenici se danas slau da su se dugodlake ma?ke pojavile prije vie stolje?a u podru?ju srednje Azije.

Modernim dobom perzijskih ma?aka smatra se razdoblje od 1950-tih godina, kada se po?inje obnavljanjem uzgoja nakon II. svjetskog rata. Moderne perzijske ma?ke razvile su dulju dlaku, gu?u poddlaku, ire i ravnije lice, kra?u njukicu, manje i iroko postavljene ui, kra?e tijelo i rep te velike okrugle o?i. Priznate su skoro sve boje, kombinacije boja, te to?kaste (kornja?evine), sa bojama u obliku mrlja koje slike kornja?inom oklopu.

Perzijske ma?ke su u pravilu zdrave ma?ke, sa o?ekivanim ivotnim vijekom od 15ak godina. Kod ponekih ma?aka se mogu javiti genetskih problemi sa bubrezima. Njihove velike o?i zahtijevaju malo vie higijene i ?i?enja, a njihova duga mekana dlaka zahtjeva svakodnevno kvalitetno ?eljanje, kako se ne bi zamrsila. Budu?i da su ma?ke ?iste ivotinje i dobar dio dana provode u ?i?enju svog krzna, obavezno im se moraju dodavati preparati kao to je bezo-pet ili malt pasta koji sprje?avaju stvaranje trihobezoara. Trihobezoari su nakupine dlake koje se formiraju u kuglicu, i u ponekim slu?ajevima znaju izazvati probavne smetnje.

persian_bebe

Po karakteru su vrlo mirne i staloene, elegantnog, gotovo lijenog hoda. Perzijske ma?ke vole ljude, a u svoje najblie imaju bezgrani?no povjerenje. Ako joj posvetite dovoljno vremena, biti ?e vam iznimno odana. Strancima prilaze s dozom sumnje. Teko ?e dopustiti da ih nepoznata osoba preme?e po rukama, a dogodi li se to, satima ?e prati sa sebe miris tu?ih ruku, ljuta na svoje uku?ane koji su to dopustili.

to se ti?e uzgoja, uzgajiva?i puno rade na stvaranju to kvalitetnijeg legla. Za ma?ke sa rodovnikom, obavezno je DNK PKD testiranje, kojim se pokuavaju isklju?iti iz uzgoja ivotinje sa loim genetskim materijalom. Uzgajiva?i ponekad mjesecima tragaju za parnjakom kompatibilnim sa njihovom ma?kom, kako bi stvorili to ljepe i zdravije leglo.

Ažurirano ( Srijeda, 05 Listopad 2011 12:42 )

 
AddThis Social Bookmark Button
devon_rexDevon rex pasmina pojavila se prije 50-ak godina u Velikoj Britaniji.

Ono to Devon rex ma?ku odvaja od drugih pasmina je njihovo valovito krzno te oblik glave i uiju poput imia.

Po karakteru su izuzetno vesele, nestane i zaigrane ?ak i kad narastu. Visoko ska?u i mogu se dresirati skoro kao psi. Izrazito inteligentne. Ponekad ih se opisuje kao kriance psa, ma?ke i majmuna.


devon-rex-cat-factsVrlo su vezane za vlasnike, i ?esto ih se moe vidjeti da sjede vlasniku na ramenu, te vole pri?ati sa vlasnikom isputaju?i cijeli repertoar zvukova. Postoje teorije da su ove ma?ke pogodne za alergi?are, ali to nije slubeno potvr?eno.

Ažurirano ( Subota, 29 Siječanj 2011 23:10 )

 
AddThis Social Bookmark Button

Sijamska ma?ka je vrlo stara pasmina doma?e ma?ke, prepoznatljiva po karakteristi?noj svijetloj jednobojnoj dlaci s tamnijim obiljejima u boji (pointed).

Sijamska ma?ka porijeklom je iz podru?ja Sijama, dananjeg Tajlanda. Ova je pasmina bila tovana u hramovima budisti?kih sve?enika, a bila je prisutna i na dvoru sijamskog kralja. Pretpostavlja se da je nastala prije vie od 500 godina, u Europu je stigla u drugoj polovini 19. stolje?a. Sijamska ma?ka je prva orijentalna pasmina koja je jo od po?etka 20.stolje?a postala vrlo popularna.

sijamska

Sijamske ma?ke imaju specifi?nu jednobojnu dlaku s tamnije obiljeenim nogama, repom i glavom. Imaju vrlo elegantno tijelo na tankim, visokim nogama, i duguljastu glavu. U novije doba se razvijaju u smjeru ekstremnog naglaavanja izduenosti tijela i nogu te pove?avanja o?iju i uiju. Time se uvelike razlikuju od ranih primjeraka sijamske ma?ke, koje se nazivaju tradicionalni tip. kiljavost koja se u prolosti smatrala uobi?ajenom karakteristikom, danas se smatra nedostatkom. Sijamske ma?ke su po naravi aktivne, energi?ne, drutvene, znatieljne, zahtjevne i izuzetno 'pri?ljive'. U stanju su satima mijaukati kada neto ele. Sijamske ma?ke znaju biti vrlo ratoborne i agresivne, nisu toliko drueljubive kao druge ma?ke, osim sa vlasnikom, i to ukoliko ih se pravilno odgoji.. Uglavnom imaju dugi ivotni vijek.

Ažurirano ( Utorak, 24 Kolovoz 2010 10:50 )

 
AddThis Social Bookmark Button
Russian_blue_catPreci ovih ma?aka ivjeli su u sjevernoj ruskoj luci na Bijelom moru, Arhangelsku.
Jednoliko plave, snane, zdrave i otporne, privukle su engleske mornare koji su ih ?esto trgova?kim brodovima donosili ku?i.
Ve? od 1875. god. postoje zapisi o izlobama na kojima su bile brojne ruske plave ma?ke tada jo pod nazivom "arhangelske ma?ke". Gospo?a Carew Cox je prvi ozbiljni uzgajiva? koji se uspio dovesti u vezu s ruskim plavim ma?kama ?ak i danas priznate jednobojne kratkodlake ma?ke, posebno one plave.

Ipak, pri kraju 19. st ruska plava ma?ka nije bila potpuno definiranog izgleda budu?i je iz Rusije stizalo vie elegantnih ali i neto snanijih i zdepastijih ma?aka. Razlika je bila najo?itija u kvaliteti dlake, vrlo su rijetke imale kvalitetu dlake sli?nu dananjoj.
Na alost tada su se sve plave ma?ke natjecale zajedno u istoj kategoriji i zdepastija britanska redovito je pobje?ivala elegantnu ruskinju. Tek od 1912. god. ruske ma?ke se ocjenjuju odvojeno od britanskih.

1918. god. dolazi do Ruske revolucije to rusku plavu ma?ku ?ini prili?no nepopularnom pasminom u to vrijeme, te se do II svjetskog rata gotovo izgubila izvorna pasmina. Tek 1945. god. skupljeno je nekoliko ma?aka ali zbog malog broja morala se u uzgoj uvesti nova pasmina. Izbor je pao na blue point sijamku ( sa plavim oznakama). Ova ?injenica je uvjetovala ponovni brzi rast ruskih plavih ma?aka, ali i promjenu u gra?i naravi. 1962. god. slubeni standard gotovo se nije razlikovao od standarda orijentalnih plavih ma?aka, ?ak je i gusta dlaka karakteristiena za rusku plavu gotovo is?eznula.
1960. god. nekoliko engleskih uzgajiva?a pokualo je i uspjelo odvojiti rusku plavu od orijentalne ma?ke. Ali nije samo u Velikoj Britaniji ova ma?ka privukla panju.Kasnih 40-tih ova ma?ke se uzgajala u Americi i skandinavskim zemljama.

Dananji uzgajiva?i vjeruju da je skandinavski uzgoj ruskih ma?aka zasluan za duboku zelenu boju o?iju, a engleski za boju i kvalitetu dlake.

Zanimljivo je napomenuti da se i dananji standardi ruske plave razlikuju u raznim udrugama ne samo u gra?i tijela, nego i u boji. Naime, u Engleskoj, Australiji i New Zelandu dozvoljene si i druge boje.

Tijelo ruske plave ma?ke je ?vrsto i mii?avo, ali uz to ipak elegantno i vitko. ape su male, ovalne, noge su duge, a rep je vrlo dug i suen pri vrhu. Najvanije karakteristike ruske plave ma?ke nalazimo u obliku glave, te boji i strukturi dlake; naime prelaz nosa u ?elo mora biti ravan bez "stopa" (flat-topped skull) a profil nosa lagano izbo?en. O?i su zelene bademastog oblika. Jedinstvena je i dlaka koja je dvostruka, kratka, gusta i svilena koja nikada ne smije biti previe polegnuta uz tijelo. Poeljne su to svijetlije nijanse plave boje, ali najvanija je jednoli?nost boje, te osobit srebrni sjaj.

Kao ku?ni ljubimci njenije su i rezerviranije od drugih kratkodlakih ma?aka. Iako su ivahne i razigrane uvijek su dostojanstvenog dranja. Glasaju se vrlo tihim mijaukom i u pravilu su vrlo privrene vlasniku to ih uz prirodnu skladnost, te gotovo nikakav gubitak vremena za odravanje dlake ?ini idealnim ku?nim ljubimcem.


Copyright 2005 SFDH

Ažurirano ( Petak, 13 Kolovoz 2010 10:47 )

 
AddThis Social Bookmark Button

bengalka_1Bengalska ma?ka je jedna od najmla?e nastalih pasmina umjetnom selekcijom. Prvi puta se pojavljuje pedesetih god. prolog stolje?a u SAD.

Nastala je krianjem Azijske leopard mace i doma?e ma?ke. Svrha krianja bila je dio programa znanstvenog istraivanja ma?je leukemije.
Tek 1963 god. uzgajiva? J. Mill iz Kalifornije nabavio je Azijsku leopard ma?ku Felis bengalis i pario je s ameri?kom doma?om ma?kom u svrhu stvaranja nove vrste sa prekrasnim to?kastim krznom. Prva krianja su ponekad dala i neplodne ivotinje, ali je uzgoj nastavljen sa plodnim bengalskim ma?kama. U uzgojnom programu upotrebljene su jo osim doma?e ma?ke, sijamska i burmanska pasmina. ?itav uzgojni program bazirao se na tome, da se dobije ma?ka koja ima izgled leoparda sa draesnim i ljubaznim temperamentom doma?e ma?ke. Prva takva ma?ka registrirana je 1983. od T.I.C.A. Prva bengalska je uvezena 1991. u Francusku, a od FIF-e je priznata 1999. god.
Uzimaju?i u obzir te karakteristike uzgajiva?i i suci moraju dati prednost dobro?udnim osobinama i izgledu koji ima zna?ajke leopard mace.

beng

Bengalska ma?ka je po vanjskom izgledu u potpunosti sli?na divljoj leopard ma?ki, a po karakteru doma?oj ma?ki. Ona je atletski gra?ena, okretna, znatieljna, vrlo aktivna, drueljubiva, dobro?udna i graciozna. Op?enito govore?i vrlo je drutvena. Vrlo je bitno da je odmalena potpuno socijalizirana. Osobitost joj je da voli vodu i kupanje.

bengalka_3Bengalska ma?ka je srednje veli?ine, mii?ave gra?e, iroke klinaste glave koja je u odnosu prema tijelu neto manja. Profil lagano konveksan, ui zaobljene malene iroke na bazi, o?i okrugle. Sve te osobine daju joj osebujan i jedinstveni izgled divlje ma?ke.
Krzno je jedna od glavnih osobina te ma?ke. Ono je kratko, mekano, svileno i bljetavo. Uzorak joj je u obliku rozete-to?kasti ili sli?an rastegnutom mramorastom uzorku-marbel koji ?esto nalazimo kod drugih pasmina. Rep joj je debeo, srednje duga?ak te daje ma?ki dobru ravnoteu.

Ažurirano ( Subota, 16 Listopad 2010 19:55 )

 
AddThis Social Bookmark Button

11Sfinks ili Sphynx ma?ka je jo jedna egzoti?na pasmina malke, koja za?udo nije rezultat genetske manipulacije, ve? prirodne i spontane genetske mutacije. Odsustvo dlake Sfinks duguje nasljednom recesivnom genu. Prva saznanja o Sfinksima datiraju iz vremena Asteka, premda se pasmina kao takva javlja tek 1966. god. u Kanadi, kada je na?en bezdlaki ma?i? u leglu ma?i?a nastalih od doma?ih roditelja. Vlasnicima se svidio taj ma?i?, te ga je pario sa majkama, sestrama i k?erima, kako bi dobio jo potomaka. Pasmina je nekoliko puta mjenjala ime, prvo se zvala "Ma?ka Mjese?evog kamenja" (Moonstone cat), pa "Kanadska bezdlaka ma?ka" (The Canadian hairless) i na kraju je dobila ime Sphynx, ili Sfinga.

Koa Sfinki, iako izgleda gola, je zapravo pkrivena sitnim dla?icama, pahuljastvim na dodir. Koa je topla, njena i sli?na jelenjoj na dodir. Priznate su sve kombinacije boja koe i o?iju.

Karatker sfinga je vrlo karakteristi?an: one su drage, srda?ne, inteligentne, vesele, privrene... ?ak kau da je karakter Sfinka ma?aka kombinacija ma?ke, psa i djeteta...Jedinstven je i idealan za drutvo. Vrlo je znatieljan, i sve voli vidjeti i znati. ukoliko ga ignorirate, ?ak ?e vam kao pas nositi igra?ke ili na bilo koji na?in traiti vau panju. Vrlo je zanimljivo da ove ma?ke gotovo nikada nisu agresivne, ?ak i kad im se radi ono to nevole.

tumblr_kps61jcv1o1qa2rhdo1_500to se ti?e njihove dlake, odnosno nedostatka dlake, Sfinge su osu?ene biti isklju?ivo ku?ne ma?ke. Njihova gola koa ne podnosi sunce, odnosno prije izlaganja sunca moraju biti namazane kremom za sun?anje sa visokim zatitnim faktorom. Pri slabijem izlaganju suncu, njihova koa potamni kao i ljudska, ali isto tako, pri ja?em suncu lako izgore.

S obzorim da nemaju dlaku, potrebna im je kalorijski ja?a hrana nego drugim ma?kama, kako bi odrali tjelesnu temperaturu.

Ažurirano ( Petak, 20 Kolovoz 2010 21:47 )