COVID – 19

COVID – 19 - Pitanja i odgovori o bolesti

• Što uzrokuje COVID-19?

Koronavirusi (CoV) pripadaju obitelji RNK virusa. Samo ime virus je dobio po svom izgledu, s obzirom na tao da virus oko svoje lipidne ovojnice imašiljaste proteine u obliku „korone“, odnosno krune.

CoV infekcije su česte kod različitih životinja i kod ljudi. Neki sojevi CoV-a su zoonotski, što znači da se mogu prenositi između životinja i ljudi, no bitno je napomenuti da većina sojeva CoV nisu zoonotski.

CoV kod ljudi može izazvati različite manifestacije bolesti koje se kreću u rasponu od obične prehlade do teških oblika bolesti kao što su bliskoistočni respiratorni sindrom koji uzrokuje MERS-CoV te teški akutni respiratorni sindrom, koji  uzrokuje SARS-CoV više na poveznici:

https://www.oie.int/fileadmin/Home/eng/Animal_Health_in_the_World/docs/pdf/MERS-CoV/Q_A_MERS-CoV_EN_update_Jan2019.pdf).

Istraživanja su pokazala da se SARS-CoV prenosi sa cibetke na čovjeka, a MERS-CoV sa jednogrbe deve na čovjeka.

U prosincu 2019. godine zabilježeni su slučajevi upale pluća kod ljudinepoznatog podrijetla, u Gradu Wuhan, Provincija Hubei u Kini. Tomprilikom Kineske vlasti, kao uzročnika bolesti identificirale novi CoV.Od tada, do danas bilježe se brojni slučajevi pojave bolesti kod ljudi u Gradu Wuhanu, odnosno regiji Hubei, u nekoliko provincija u Kini te umnogim drugim zemljama.

Ažurne podatke o pojavi bolesti možete vidjeti na mrežnoj stranici Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) na poveznici:

https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019CoV

koji uzrokuje COVID-19, Međunarodni odbor za taksonomiju virusa nazvao je ''SARS-CoV-2'' - znanstveni, službeni naziv. Virus se također naziva kao “COVID-19 virus” ili kao “virus odgovoran za COVID-19”. Izraz ''COVID19'' označava bolest koju uzrokuje virus. 

• Jesu li životinje odgovorne za COVID-19 kod ljudi? 

Dosadašnja iskustva i istraživanja potvrđuju da  se COVID-19 dominantno prenosi sa čovjeka na čovjeka. Također, provedena istraživanja potvrđuju da  virus COVID-19 ima životinjski izvor. Ispitivanja koja su u tijeku su važna za identifikaciju životinjskog izvora (uključujući uključene vrste) i utvrđivanje potencijalne uloge životinja, kao rezervoara bolesti.

Međutim,  do danas nema dovoljno znanstvenih dokaza za identifikaciju tog izvora ili da bi se objasnio put prijenosa sa životinje na čovjeka.

Podaci genetičkog sekvencioniranja pokazuju da je virus COVID-19 u bliskom srodstvu sa ostalim CoV virusima koji cirkuliraju kod šišmiša porodice Rhinolophus  (topiri). Postoji mogućnost da je prijenos na ljude bio putem posrednog domaćina.  O prioritetima istraživanja životinjskog izvora raspravljala je neformalna savjetodavna skupina OIE-a o COVID-19, a na Globalnom forumu za istraživanje i inovacije WHO-a (11. i 12. veljače 2020.), a prioritete je predstavio predsjednik radne skupine za zaštitu divljih životinja OIE-a. Ishode rasprave neformalne savjetodavne grupe OIE-a o COVID-19 možete pronaći na sljedećoj poveznici:

https://www.oie.int/fileadmin/Home/eng/Our_scientific_expertise/docs/pdf/COV-19/COVID19_21Feb.pdf

• Postoje li mjere predostrožnosti u odnosu na životinje ili životinjske proizvode? 

Iako nije sigurno odakle potječe virus COVID-19, u skladu sa savjetom koji je dala WHO-a,  kada se posjećuje tržnice sa divljim životinjama kao opću preventivnu mjeru potrebno je primijeniti opću higijenu. To uključuje redovito pranje ruku sa sapunom i pitkom vodom nakon dodirivanja životinja i životinjskih proizvoda kao i izbjegavanje dodirivanja očiju, nosa ili usta te izbjegavanje kontakta sa bolesnim životinjama odnosno pokvarenim životinjskim proizvodima. Treba izbjegavati kontakte sa životinjama nepoznatog zdravstvenog stanja (npr. psi i mačke lutalice, glodavci, ptice, šišmiši). Potrebno je primijeniti mjere opreza kako bi se izbjegli kontakti sa životinjskim otpadom odnosno tekućinama na zemlji ili na površinama stvari u trgovinama i na tržnici.

Standardne preporuke izdane od strane WHO-a za sprječavanje širenja infekcije uključuju redovito pranje ruku, prekrivanje usta i nosa laktom pri kašljanju i kihanju te izbjegavanje bliskog kontakta s bilo kime tko pokazuje simptome respiratornih bolesti poput kašljanja i kihanja. Prema općim dobrim praksama sigurnosti hrane, sa sirovim mesom, mlijekom ili organima životinja treba postupati pažljivo, kako bi se izbjegla potencijalna kontaminacija hranom koja nije prokuhana. Meso zdravih životinja koje se temeljito prokuha, dobro je za jelo. Više preporuka koje je izdala WHO-a, vezano za hranu možete pronaći na sljedećoj poveznici:

https://www.who.int/health-topics/coronavirus#

Temeljem trenutno dostupnih informacija, ograničenja u trgovini se ne preporučuju.

• Što se zna o virusu COVID-19 i kućnim ljubimcima?

Trenutačno širenje virusa COVID-19 je posljedica prijenosa s čovjeka na čovjeka. Do danas nema dokaza da kućni ljubimci mogu širiti bolest te stoga nema opravdanja kod poduzimanja mjera protiv kućnih ljubimaca kojima bi se mogla ugroziti njihova dobrobit.

Veterinarska služba Republike Kine podnijela je OIE-u izvještaj da je registrirana zaraza virusom COVID-19 kod psa koji je bio u bliskom kontaktu s vlasnicima koji su bili zaraženi virusom COVID-19.  Test PCR je pokazao prisustvo genetskog materijala virusa COVID-19 kod navedenog psa, uz napomenu da pas nije pokazivao nikakve kliničke znakove bolesti.  O istome više na sljedećim poveznicama:  Immediate Notification (01/03/2020) i Follow-up report no.1 (09/03/2020)). Iskustveno i na temelju istraživanja može se reći da ne postoji dokaz da psi igraju važnu ulogu u odnosu na pojavu bolesti kod ljudi i njenom širenju u populaciji ljudi. Potrebna su daljnja istraživanja za razumijevanje o tome kako virus COVID-19 može utjecati na razne životinje. OIE će nastaviti davati najnovije podatke čim postanu dostupni.Nema dokaza koji bi opravdali ograničenje u kretanju ili u trgovini kućnim ljubimcima.

• Koje mjere opreza trebaju poduzeti vlasnici životinja kada njihov kućni ljubimac ili druga životinja ima bliski kontakt sa osobama koje boluju ili za koje postoji sumnja na virus COVID-19?

Nije bilo izvješća da su se životinje razboljele od COVID-19, a trenutno nema dokaza da životinje imaju značajnu epidemiološku ulogu vezano za pojavu i širenje bolesti kod ljudi. Unatoč navedenom, s obzirom na činjenicu da životinje i ljudi ponekad mogu dijeliti bolesti (zoonoze), preporučuje se da osobe oboljele od COVID-19 ograniče kontakt s kućnim ljubimcima i drugim životinjama, dok znanost ne utvrdi sve činjenice koje se odnose na putove širenja i načina prenošenja virusa. 

Pri rukovanju i brizi o životinjama uvijek se trebaju provoditi osnovne higijenske mjere. To uključuje pranje ruku prije i poslije obilaska ili rukovanja sa životinjama, njihovom hranom ili zalihama, kao i izbjegavanje ljubljenja, lizanja ili dijeljenja hrane. Kad je to moguće, osobe koje su bolesne ili su sumnjive na bolest trebale bi izbjegavati bliski kontakt sa svojim kućnim ljubimcima i prepustiti drugim članovima kućanstva skrb za svoje životinje. Ako pak moraju paziti na svog ljubimca, trebaju održavati dobru higijenu  te se preporučuje da pri tom koriste zaštitnu masku za lice.

• Što može nacionalna veterinarska služba učiniti u odnosu na kućne ljubimce?


Javno zdravstvo i Veterinarska služba trebaju surađivati koristeći jedinstveni zdravstveni pristup ''One Health'', koji uključuje razmjenu podatka i provodbu procjene rizika kada postoji prijava o osobi koja boluje od virusa COVID-19, koja je u kontaktu sa kućnim ljubimcem ili drugom životinjom.


Ukoliko se donese odluka kao posljedica procjene rizika o tome da je potrebno testirati kućnog ljubimca koji ima blizak kontakt sa osobom/vlasnikom koji je zaražen sa virusom COVID-19, preporučuje se da se koristi RT-PCR kod testiranja oralnog, nazalnog i fekalnog/rektalnog uzorka.


Bez obzira što nema dokaza o širenju infekcije virusom COVID-19 sa životinje na životinju, najbolje bi bilo da životinje nemaju kontakt sa životinjama koje su pozitivne na COVID-19. 

• Kakva je odgovornost međunarodnih veterinarskih tijela u ovom slučaju? 


Otkrivanje, odnosno utvrđivanje virusa COVID-19 kod životinja ispunjava uvjete za podnošenje izvještaja OIE-u putem WAHIS-a, u skladu sa Kodeksom o zdravlju životinja OIE-a, kao novonastaloj bolesti (o tome više na poveznici o novonastalim bolestima:emergin disease).


Stoga, bilo koje otkrivanje virusa COVID-19 kod životinja (uključujući podatak o vrsti životinje, dijagnostičke testove i relevantan epidemiološki podatak) treba prijaviti OIE-u.


Važno je da su Državna veterinarska tijela upućena i da ostvaruju blizak odnos sa tijelima javnog zdravstva, kao i onima koji su odgovorni za divlje životinje, kako bi se osigurala koherentna i prikladna komunikacija vezano za rizike pojave i širenja bolesti te učinkovito upravljanje rizicima. Važno je napomenuti da COVID-19 ne dovodi do poduzimanja neprikladnih mjera protiv domaćih ili divljih životinja koje mogu utjecati na njihovu dobrobit i zdravlje te imati negativan utjecaj na bioraznolikost.

• Što sve čini OIE?


OIE je u kontaktu sa svojom regionalnim predstavništvom u Aziji i Pacifiku, Delegacijom OIE-a u Kini i Nacionalnom veterinarskom službom, Radnom skupinom o divljim životinjama OIE-a (OIE Wildlife Working Group) kao i sa FAO-om (FAO) i WHO-om, kako bi prikupili i dijelili najnovije dostupne podatke. OIE blisko surađuje sa svojom mrežom stručnjaka koji su uključeni u trenutna ispitivanja o izvoru bolesti. Glasine i neslužbene informacije se također dnevno prate.


S obzirom na sličnosti između COVID-19 i nastanka drugih zaraznih bolesti ljudi u odnosu na zoonoze, neformalna savjetodavna skupina OIE-a preporučuje da je potrebno poduzeti radnje za razumijevanje dinamike u trgovini i konzumiranju divljih životinja, uzevši u obzir na razvojne strategije kako bi se smanjio rizik od mogućeg prijenosa bolesti.

• Trenutna situacija


Neformalna savjetodavna skupina OIE-a o virusu COVID-19 i životinjama redovito obavještava OIE o ispitivanjima o potencijalnoj ulozi životinja i drugim relevantnim pitanjima.


• Communication Départment

Izvor: Svjetska organizacija za zdravlje životinja( OIE), www.oie.int

Dragi prijatelji i korisnici Specijalizirane Veterinarske ambulante AVA, S obzirom na novonastalu situaciju s COVID-19 i novim epidemiološkim mjerama, uvodimo nove mjere u radu ambulante.


 • Naredna 2 tjedna primat ćemo samo hitne slučajeve; životinje kojima je život ugrožen i  teško bolesne kojima se stanje ne može poboljšati bez veterinarske intervencije. Pacijenti će se primati jedan po jedan po mogućnosti s jednom pratećom osobom.


• Otkazuju se svi elektivni zahvati (unaprijed dogovoreni operativni zahvat a stanje ne ugrožava život).• Prilikom dolaska u ambulantu molimo da se prijavite na recepciji i do prijema pričekate ispred ambulante ili u svom automobilu.


• Molimo Vas da nas za sve druge slučajeve telefonski kontaktirate, procjenit ćemo stanje i dobit ćete upute kako postupiti.


Molimo Vas da u cilju suzbijanja ove epidemije postupite odgovorno pridržavajući se svih propisanih epidemioloških mjera. Ovisno o situaciji, sve promjene bit će objavljene na našoj web stranici i Facebooku.


Hvala, vaša AVA